PRIJETI NAM EKOLOŠKA KATASTROFA?

Dalmaciji prijeti ekološka katastrofa – javnosti nepoznat austrijski konzorcij u Hercegovini do 2013. planira sagraditi rudnike i termoelektrane na lignit. Rudnik kod Tomislavgrada imao bi površinske kopove u radijusu od 10 kilometara, dubine i do 250 metara
Dalmaciji prijeti ekološka katastrofa apokaliptičnih razmjera, upozorava ekološka udruga »Naša baština« iz Tomislavgrada. Ako se u Tomislavgradu, pokraj sela Kongore u Duvanjskom polju, do 2013. godine, kako se planira, sagrade rudnici i teromoelektrana na ugljen lignit, koji je već godinama zabranjen u Europi, podzemni vodotoci slivova Cetine, Vrljike i Jadra, kojim se tisućljećima napaja pola milijuna stanovnika Dalmacije, bit će bespovratno zatrovani, kaže Miro Šumanović iz »Naše baštine«.
Planirani rudnik javnosti nepoznatoga austrijskoga konzorcija imao bi, kaže Šumanović, površinske kopove u radijusu od 10 kilometara, dubine i do 250 metara. Emisijom plinova u zrak bi na godinu bilo ispušteno između dva i tri milijuna tona ugljikova dioksida, 2500 tona sumpornog dioksida, 1000 tona dušičnih oksida, 300 tona prašine i 300 kilograma žive.
U radijusu od 50 kilometara došlo bi do termičkih promjena i do zagađenja podzemnih voda kojih u kraškom Duvanjskom polju ima mnogo. Ugljena bi prašina uništila lokalnu floru i faunu, kao i kisele kiše, a kod ljudi bi izazivala bolesti dišnih putova i karcinom, upozoravaju ekoaktivisti. Živa, pak, izaziva kronična oboljenja unutarnjih organa, posebice bubrega. Iz kraja bi nestale ptice.
U TE Kongora izgaralo bi više od 3,5 milijuna tona lignita na godinu, ugljena najlošije kvalitete s velikim postotkom pepela, oko 27 posto, količinom sumpora od jedan do dva posto, velikim postotkom vlage i ugljena povišene radioaktivnosti. I s najmodernijim filtrima, koje se najavljuje da će se ugraditi, u zrak bi iz dimnjaka termoelektrane izlazilo stotine tisuća tona plinova. Iz postrojenja termoelektrane ispuštala bi se velika količina ulja za podmazivanje u nadzemne i podzemne vodotokove Duvanjskog polja, a preko rijeke Šuice do Buškog jezera.
Šumanović kaže kako se procjenjuje da bi odlagalište jalovine i pepela u nekoliko godina naraslo do 125 metara u visinu, te bi zauzimalo oko pet četvornih kilometara. Termoelektrana bi radila 35 godina, a nakon toga bi na području termoelektrane i rudnika ostala pustoš i trajno devastirano područje s nemogućnošću ikakvoga razvoja.
Otvaranjem rudnika i termoelektrane posao bi trebalo dobiti 800 ljudi koji bi radili za 700 konvertibilnih maraka na mjesec (2800 kuna). Mahom bi se zaposlila niskokvalificirana radna snaga. Upravo toliki broj zaposlenih kod bosanskohercegovačkih ekologa, koji već godinama upozoravaju na ovaj problem, budi sumnju da će se u Duvanjskom polju otvoriti najprimitivniji oblik rudnika i termoelektrane. Naime, moderni pogoni takvih razmjera ne trebaju više od 130 radnika, kažu u udruzi »Naša baština«.

Iz BiH nikakve obavijesti, čeka se mišljenje Ministarstva
O planiranoj gradnji termoelektrane i rudnika na lignita čelnike Splitsko-dalmatinske županije upoznali su vijećnici u Županijskoj skupštini s područja Imotske krajine, koja graniči s područjem u BiH na kojem bi se trebalo graditi. »Nakon što smo dobili obavijest, obratili smo se nadležnim državnim institucijama. Dopis smo poslali u resorno ministarstvo i čekamo odgovor«, kazala nam je Marija Vuković, privremena pročelnika splitsko-dalmatinskoga upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša. Splitsko-dalmatinsku županiju nitko od vlasti iz BiH nikad nije obavijestio o planovima gradnje rudnika i termoelektrane na lignit.

Umjesto rudnika, graditi vjetroelektrane ili golf-terene
Miro Šumanović iz udruge »Naša baština«, koja je i osnovana da bi spriječila gradnju te termoelektrane, kaže da Duvanjsko polje ima alternativu u zapošljavaju ljudi. Riječ je o prostoru pogodnom za poljoprivredu i stočarstvu, o vjetrovitom predjelu koji je idealan za gradnju vjetroparkova, a gradnjom golf-terena otvara i mogućnost za razvoja turizma. Udruga »Naša baština« stupila je u kontakt s upravom Europske komisije za zaštitu okoliša, »zelenima« iz Austrije i Njemačke te potencijalnim investitorima u alternativne projekte.

Ministarstvo: Nemamo saznanja o projektu
»Ministarstvo nema saznanja o projektu gradnje termoelektrane i rudnika. U slučaju da dođe do ostvarivanja tog projekta, Hrvatska i Bosna i Hercegovina su stranke konvencije ESPOO i Hrvatska će tada biti obaviještena i po potrebi sudjelovati u postupku«, stoji u priopćenju koje je »Vjesnik« dobio iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Irena Dragičević
irena.dragicevic@vjesnik.hr

No related posts.

Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.